Šta kultura radi dizajnu?

Napisao 05.07.2014

Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Srbija, Hrvatska ili Crna Gora, svejedno je kada govorimo o dizajnu uopšte, a posebno o dizajnu web stranica. Koliko je cijeli ovaj prostor sličan i kulturološki blizak pokazuje činjenica da kakav god dizajn pokušali ponuditi klijentima oni uvijek izaberu isti, balkanski!


Cijela ova tema zapravo ima dosta veze sa kulturom koja vlada na određenom prostoru. Na fakultetima nas uče da razlikujemo kulture visokog i niskog konteksta čime se definišu značaj i snaga određenih načina komunikacije. Po tome se kulture visokog konteksta poput japanske ili kineske snažno oslanjaju na govor tijela i kontekst u kojem se nešto događa, dok se kulture niskog konteksta, poput njemačke ili engleske prevashodno oslanjaju na to šta je rečeno. Iako po istoj ovoj podjeli Bosna i Hercegovina spada u kulturu niskog konteksta, nikako nije moguće izjednačiti kulturni format Bosne i Hercegovine, Skandinavije i recimo Španije. Mada sve nabrojane kulture spadaju u kulturu niskog konteksta, postoje ogromne razlike među njima. Razlike zapravo diktira način komunikacije i interakcije, a ne kao u prethodnoj podjeli šta se i na koji način govori. Dakle, potrebna nam je drugačija podjela kultura pa se sve kulture, u ovom kontekstu, mogu podijeliti na tri tipa kulture, linearno aktivnu, multiaktivnu i reaktivnu.

Linearno aktivne kulture usmjerene su na posao, dobro su organizovane, poslove obavljaju sukcesivno u okviru planiranog vremena, preferiraju vjerodostojnu komunikaciju, informacije razmjenjuju uz ravnomjerno smjenjivanje govorenja i slušanja,  poslovne komunikacije temelje na logici, činjenicama i podacima, spremne su na argumentovanu raspravu i na kompromis usmjeren na postizanje zadovoljavajućeg poslovnog dogovora, tokom komuniciranja prikrivaju emocije štiteći privatnost, a neverbalne znakove i govor tijela smatraju manje važnima. Tipični predstavnici su kulture Sjeverne Amerike i Zapadne i Sjeverne Evrope.

Multiaktivne kulture u koje bez sumnje spada prostor Balkana su fleksibilne, razgovorljive, emocionalne i impulsivne, važnost pridaju suosjećanju i uspostavljanju odnosa s ljudima, više poslova obavljaju istovremeno ne slijedeći planove, često prekidaju govornike istovremeno komunicirajući sa više ljudi, dok govor tijela smatraju važnim za prenošenje poruka. Tipični predstavnici ove kulture su mediteranske, južnoevropske, južnoameričke, južnoafričke i arapske kulture.

Konačno, reaktivne kulture karakterišu slušatelji koji su puni poštovanja za mišljenja i stavove različitih ljudi, pažljivo slušanje sagovornika kojega se ne prekida. Ove kulture nastoje razumjeti različita stajališta, postavljaju dodatna pitanja, probleme sagledavaju u cjelini, rijetko potiču raspravu, razmišljaju prije formuliranja vlastitog mišljenja, vlastito mišljenje u pravilu uvijek iznose neizravno uz izbjegavanje gledanja u oči sugovorniku, pridaju veliku važnosti istančanom govoru tijela i neverbalnoj komunikaciji. Vjerovatno već pogađate, tipični predstavnici reaktivnih kultura su azijske kulture, odnosno kulture visokog konteksta.

Šta je kultura web dizajnu?

Poznata izjava Andrea Marloa, francuskog književnika i ministra kulture Francuske u kojoj on između ostalog kaže "Kultura je osnova svih oblika umjetnosti..." sugerišući da iz kulture nekog prostora proističu svi, pa i grafički/likovni izraz govori mnogo o cijeloj ovoj temi. Pojednostavljeno gledano, dizajn naših web stranica upravo je ono što smo mi sami. Balkanske kulture uvjetuju web dizajn koji se oslanja na snažnu grafiku, mnogo teksta i nekad, potpuno neshvatljive kombinacije boja i oblika. Organizacija, funkcionalnost, jednostavnost i praktičnost, često su u drugom planu. Brojne web stranice opterećene su 3D i animiranim efektima i to najčešće ne zato što bi dizajneri to tako napravili, već zato što na tome klijenti tvrdoglavo insistiraju. O tome šta budući posjetilac očekuje i kakvo je njegovo iskustvo misli se jako rijetko.


Dakle, postavlja se pitanje koliko naš temperament smije i može određivati pravac kojim se dizajn web stranice kreće? Pravimo li prezentaciju radi sebe ili radi drugih? Činjenica je da smo svi oduševljeni preciznošću dizajna i jasnošću informacija velikih svjetskih kompanija koje po svom dizajnu, odnosno kulturološkom kontekstu, nikako ne bi trebale biti nama po ukusu. Čak i ako nam se nešto od tog dizajna i ne dopada niko od nas nema hrabrosti da javno izjavi neslaganje sa dizajnom njemačkih automobila ili njihovih reklamnih kampanja. Ko bi od nas, Bosanaca i Hercegovaca, Hrvata, Srba, Makedonaca ili čak Slovenaca, pri zdravoj pameti osudio dizajn IKEA namještaja ili francuskih cipela s visokom petom? A zašto i bi kad su njemačka kola "najbolja kola", funkcionalna, sigurna, čvrsta i elegantna, skandinavski namještaj izuzetan i po svom dizajnu i po kvaliteti, a francuska moda već desetljećima ispred naše? Kako to da se, u tim slučajevima, tako lako odričemo svog kulturnog naslijeđa?

Pravila pišu veliki i moćni

Dva su usko povezana pojma u ovom kontekstu izuzetno važna, konvergencija potreba i globalizacija. Suočimo se sa činjenicama, velikim kompanijama više ne pada na um da za bezbrojne različite kulture i bezbrojna tržišta stalno prilagođavaju svoje proizvode. Umjesto toga, oni prilagođavaju nas pa japanska, evropska i američka kola sve više liče jedna na druga. Svi svjetski supermarketi izgledaju isto ili slično, čak su i proizvodi poslagani istim redom i na isti način. Svijet je postao samo jedan veliki megalopolis u kojem između istoka i zapada, sjevera i juga ima malo razlike.

U području web dizajna najnovija pravila su sasvim jasna. Čisto, jednostavno, bez previše dizajna, snažna tipografija, red, organizacija i informacija sažeta u što manje riječi. Naravno, niko ne mora poslušati pravila, ali budući da ih pišu veliki, niko osim njih ova pravila ne može ni promijeniti.

Zašto su ova pravila uopšte takva

Ova su pravila takva iz sasvim jednostavnih razloga. Naime, ako bi dizajn web stranice bio posebno komplikovan on ne bi mogao odgovarati na sve tehničke zahtjeve koje moderni web pred njega postavlja. Trenutno ti zahtjevi podrazumjevaju responsive dizajn, brzo generisanje dodatnog sadržaja, SEO optimizaciju, veze sa socijalnim mrežama i slično.

To nikako ne znači
da dizajn nije moguće kulturološki prilagoditi, niti to znači da sve treba biti napravljeno u dvije boje, sa par slika i ukupno 5 rečenica teksta na ekranu. To samo znači da su ova pravila logična, potrebna, prihvatljiva i budući da ona već postoje, a u tehnološkom su smislu infrastrukturno podržana, ukoliko kompanija zaista želi maksimizirati koristi od svog web sajta, mora se pridržavati ovih zadatih parametara.

Šta treba uraditi?

Trenutno je veoma čest slučaj u Bosni i Hercegovini, ali i drugdje diljem Balkana, da se upravo pri dizajnu logotipa, grafičkih materijala i posebno web prezentacija zadata pravila uopšte ne poštuju čime se čini najgore, jer umjesto da slijedimo pravila koja će nas kvalifikovati mi se, tamo gdje je to najmanje poželjno, tvrdoglavo držimo svoje kulture.

Zato naše kompanije vrlo često izgledaju kao da su došle iz prošlosti, a njihov grafički nastup jednostavno nema sve potrebne elemente pa zbog toga, iako znatno bolji, proizvodi naših proizvođača gube konkurentske bitke. Neadekvatno se prezentiraju kod distributera, javnosti i što je najgore, na internetu, u medijima i na policama prodajnih prostora.

Dakle, poštujte pravila, a vlastite se kulture držite tamo gdje je naša kultura bolja od drugih. Takvih mjesta ima sasvim dovoljno!

Šta kultura radi dizajnu?